Što očekivati od radiologa u svakodnevnom radu

• DOI: 10.13112/pc.1017
• Publication Date: 2025-03-05T13:48:45Z
• Authors: Ana Tripalo Batoš

Uloga radiologije u svakodnevnom zbrinjavanju pacijenata bez obzira radi li se o hitnoj službi ili rutinskom radu je neizostavna. Racionalno korištenje mogućnosti postalo veliki izazov (1). U pedijatrijskoj radiologiji već godinama primjenjuje pristup „onoliko nisko koliko moguće razumno postići“ (ALARA, engl. “as low as reasonably achievable”) koji definira racionalno prvenstveno ionizirajućeg zračenja po principu da treba primijeniti najmanju moguću dozu koja potrebna za dijagnostički kvalitetnu sliku. Velike internacionalne kampanje koje predvodi Europsko društvo radiologa radioloških metoda koriste ionizirajuće zračenje su “Image gently” („Slikaj Nježno“) i Wisely” Mudro“) (2). okviru tih kampanja ultrazvučna dijagnostika definitivno izbora mnogim stanjima djece kod odraslih ne mogu riješiti ovom metodom. Ultrazvuk kao dijagnostička prisutan desetljećima dijagnostici različitih stanja abdomena. Ovom metodom možemo razlučiti traumatske ozljede abdominalnih organa, te ovisno dobi pacijenta dolazi s bolovima trbuhu najčešćom kliničkom slikom ultrazvučni pregled abdomena, invaginaciju, mezenterijski limfadenitis, upalne bolesti crijeva, akutni appendicitis, volvulus hipertrofičnu stenozu pilorusa dijagnoze kojima gotov svakodnevno susrećemo. rutinskim ultrazvučnim pregledima dijagnosticirati različita patološka velikih parenhimskih organa abdomenu retroperitonealnog prostora struktura male zdjelice. zadnjih desetak godina ultrazvuk uvodi svakodnevnu rutinsku dijagnostiku plućnih poput dijagnostike pleuralnih izljeva praćenja upalnih promjena parenhima pogotovo jedinicama intenzivne skrbi. Time smanjuje izlaganje ionizirajućem zračenju jer jedan od glavnih postulata izlaganja istome ono kroz vrijeme akumulira a nestaje time povećava negativan učinak na organizam, zanemariti niti činjenicu dječji organizam značajno osjetljiviji odraslog organizma (3). najranijoj životnoj do 5. godine života dijagnostičku enigmu stvara širina medijastinuma klasičnoj rendgenskoj snimci. Krivo interpretira homogeno zasjenjenje uz medijastinum uzrokuje mnoge dijagnostičke dvojbe izlaže dijete nepotrebnoj daljnjoj analizi. Ultrazvučnim pregledom lako jednostavno potvrđujemo timusu ne. izvrsna praćenje rendgenskom snimkom utvrđenih pneumonija. Daljnja radiološka vidu rendgenske snimke kompjuterizirane tomografije samo slučaju komplikacija. Višeslojna kompjuterizirana tomografija (MSCT) svoje mjesto našla ortopedskih stanja, tumora anomalija kostiju prsnog koša pluća, traumatiziranog djeteta prikazu krvnih žila MSCT angiografijom (4). skraćuje rješava najvećih artefakata kompjuteriziranoj tomografiji, to artefakt pokreta (npr. disanje, motilitet crijeva sl). Magnetna rezonancija (MR) vrlo rijetko ima svoju ulogu hitnom bolesnika. Koristi sumnje akutnu ishemiju mozga, infektivna postinfektivna centralnog živčanog sustava naglo nastale tetrapareze jedine apsolutne indikacije hitni MR pregled. dominantno koristiti prikaz mekotkivnih patoloških primjenom kombinacija sekvencija omogućuju najzorniji kojeg postavljen klinički upit. Razvojem tehnologije cilj učiniti pristupačnijom bržom tako brže doći (5). otežavaju nam svakodnevni rad precizan odgovor potrebno ciljano pitanje. Za razliku odrasle populacije uvijek iznenađenja dobro poznavati kliničku sliku stanje kako bi došlo što preciznijeg zaključka temelju radiološkog pregleda. Jedino radiološki svrhu.